Sedmi razredi naše škole i ove godine odabrali su za odredište terenske nastave Nacionalni park Plitvička jezera. Plitvička jezera proglašena su nacionalnim parkom 1949. godine, prvi su hrvatski nacionalni park te ove godine obilježavaju 75. godišnjicu proglašenja.

U pratnji razrednica Martine Glasnović, Valentine Mahović, Helene Bišćan Motočić i učiteljice Đurđice Kovač-Horvat, sedmaši su krenuli na terensku nastavu put Plitvičkih jezera. Prvi odmor bio je na odmorištu Draganić gdje su učenici mogli pojesti školski obrok te se kratko odmoriti. Prolazeći kroz Karlovac turistički pratitelj je dao osnovne informacije i zanimljivosti o gradu Karlovcu, zatim Slunju i „malim Plitvicama“ Rastokama te Rakovici. Prolazeći Kordunom bila je prilika za prepoznati krške reljefne oblike (ponikve, vrtače) te podsjetiti na povijesnu i stratešku važnost Korduna kao dijela Vojne krajine na što nas upućuje i sam naziv koji dolazi od francuske riječi cordon militaire (vojni pojas). 

Na samom ulazu u Nacionalni park Plitvička jezera, pogled se pružao na Veliki slap što su učenici iskoristili za fotografiranje. Slijedilo je je obilazak Nacionalnog parka po stazama uz obalu te drvenim mostićima iznad jezera i sedrenih barijera.  Nakon odmora i okrjepe uz jezero Kozjak, električnim brodom slijedila je umirujuća plovidba ovim najdubljim jezerom s ciljem obilaska Gornjih jezera. Kaskadni sustav Gornjih jezera iz blizine svjedoči stalnom procesu rasta sedrenih barijera. Sedru kao šupljikavu, poroznu stijenu koja nastaje taloženjem u vodi otopljenog kalcijevog karbonata uz pomoć biljaka, algi i mahovina, zbog svoje krhke strukture i posebnih uvjeta u kojima nastaje, ugrožava bilo kakvo zagađenje, poremećaji fizikalno-kemijskih i bioloških čimbenika ili mehanička oštećenja. Uz modrozelenu vodu i jesenje boje koje su okružile jezera, naši učenici kao i brojni posjetitelji iz svih krajeva svijeta svjedočili su posebnosti i važnosti Plitvičkih jezera koja su zbog svoje unikatnosti i prirodnih vrijednosti još od 1979. godine na UNESCO-vom Popisu svjetske baštine.

Nakon obilaska Plitvičkih jezera na području grada Slunja organiziran ručak i odmor. Po putu, već tradicionalno, u autobusu su učiteljica geografije i učiteljica hrvatskog jezika provele kviz znanja. Iz hrvatskog jezika pitanja su bila iz pravopisa te velikog i malog slova s toponimima s kojima su se učenici sreli tijekom ove terenske nastave.

Pitanja o Plitvičkim jezerima osmislili su učenici izvannastavne aktivnosti Geografska grupa u sklopu projekta „Vode – blago i baština Hrvatske“ prije polaska na terensku nastavu. Također, niz zanimljivih pitanja izniknuo je i tijekom same terenske nastave, a dio fotografija koje su učenici „uhvatili“ svojim mobilnim telefonima poslužit će Geografskoj grupi za projektnu aktivnost „Plitvička jezera – svjetska baština“ te izradu prezentacije i digitalnih plakata.

Završetak terenske nastave i dolazak pred školu u Breganu bio je u kasnim poslijepodnevnim satima.

učiteljica Martina Glasnović