Narodna osnovna škola u Bregani započela je s radom 1. veljače 1954. godine.

Do tada se nastava održavala u Narodnoj šestogodišnjoj školi u Lugu u čijoj je Spomenici za školsku godinu 1953./54. upravitelj  Škole Ivan Prpić zapisao:

Nakon prvog polugodišta otvorena je nova škola u Bregani. U Bregani je izgrađena tvornica dizel motora "Vladimir Bakarić". Uz tvornicu je izgrađeno naselje. Broj stanovnika se naglo povećao pa i broj djece. Stanovništvo novog naselja zahtjeva otvaranje škole u Bregani. Tom zahtjevu su vlasti udovoljile. Škola će u Bregani biti šestgodišnja, pa će u nju polaziti obveznici viših razreda školskog centra Lug. U školski centar Bregana potpali su obveznici sela Bregane, Podvrha i Velike Jazbine dok su u školskom centru Lug ostali sela Bistrac, Bobovica, Klokočevac, Lug, Mala Jazbina i Otruševac. Škola u Bregani je smještena u privremene zgrade dok se izgradi nova moderna zgrada u skladu s ostalim novogradnjama. Nakon odcjepljenja školskog centra Bregana i smanjenja brojnog stanja učenika smanjen je i broj nastavnog osoblja. Na ovoj školi su ostali Dumbović Ante, Modrić Ana, Prpić Milka i Prpić Ivan. Na novootvorenu školu u Bregani premješten je Petreković Svetozar, a Zlatić Željko na Školu učenika u privredi Samobor.

Od 1954. godine nastava u školi Lug odvijala se samo za učenike od 1. do 4. razreda dok su učenici 5. i 6. razreda  nastavljali školovanje u školi u Bregani.

U školi su djelovala tri društva: Kulturno umjetničko društvo "Vladimir Nazor" osnovano 1956. godine, Klub mladih tehničara osnovan 1958. godine i Školsko sportsko društvo "Vihor" utemeljeno 1960. godine.

Prvi učitelji su bili: upravitelj škole Ivan Grdenić, Marija Pelajić, Dragica Grdenić i Svetozar Petreković.

1962. godine izgrađena je zgrada današnje škole, "velika i moderna zgrada sa 16 učionica i svim pratećim kabinetima te opremom koja se propisuje za modernu osnovnu školu. Dakle, školska godina 1962./63. znači početak djelovanja, razvoja i spomena današnjoj Osnovnoj školi Bregana."

Ukupno je u to vrijeme bilo upisano 540 učenika raspoređenih u 24 odjeljenja.

Na žalost, za razdoblje od 1962. do 1974. nije sačuvana povijest Škole zbog čega će ovo razdoblje predstavljati određenu prazninu svega onog što se događalo školi i oko nje.

Školske godine 1973./74. Škola započinje rad kao združena – integrirana škola. Naime, nerazvijeno školstvo s područja Žumberka trebalo je staviti u ravnopravan položaj s radom, uspjesima i rezultatima ostalih škola. To se jedino moglo postići kompletnom pedagoškom integracijom koja je trebala biti sprovedena u toku školske godine 1973./74. sa školom Bregana. Ista je djelomično sprovedena jer je učinjeno samo to da se bivše  žumberačke osnovne škole pripajaju školi Bregana kao matičnoj školi i da se iz škole Grabar, Stojdraga i Grdanjci prevoze učenici viših razreda na nastavu u matičnu školu. Škole Novo Selo i Noršić Selo ostale su i dalje, istina područne škole, ali pune osmorazredne s predmetnom nastavom i kombiniranim odjeljenjima u višim razredima. Školsko područje obuhvaćalo je oko 40 sela i zaselaka pa se smatralo da je po području to najveća škola na području općine, a po broju učenika (980 učenika u 38 odjeljenja) druga po veličini.

1975. godine škola dobiva ime po jednom od sedam sekretara SKOJ-a i od tada se zove Osnovna škola "Mijo Oreški", Bregana.

1976. godine ispred škole je postavljena bista Mije Oreškog rad akademskog kipara Šime Klaića.

Škola u Stojdragi prestaje s radom školske godine 1978./79. Upisano je samo troje učenika.

Škola u Grabru prestaje s radom školske godine 1981./82. Četvoro učenika te škole smješteno je u Bregani i Samoboru gdje nastavljaju školovanje.

Povodom Dana općine Samobor, 7. svibnja 1983. otvorena je nova školska zgrada u Noršić Selu.

Školska godina 1991./92. započela je u ratnim okolnostima. Učiteljima je uvedena radna obveza, uz redovni odgojno-obrazovni rad uvedena su dežurstva za prihvat učenika koji ostaju sami kod kuće. Zbog ratne opasnosti nastava je prekidana u dva navrata, prvi put od 16. do 24. rujna, a drugi put od 7. do 14. listopada 1991. godine. U vrijeme neposredne ratne opasnosti (1. listopada – 24. prosinca) nastavni je sat  trajao 35 minuta. U školu je bilo upisano 797 učenika raspoređenih u 31 odjeljenje. Nastavu su polazili i učenici prognanici iz Voćina, Osijeka, Vukovara, učenici izbjeglice iz Bosne i Hercegovine. U nastavu su bili uključeni i nastavnici prognanici (njih šestero iz Čepina i Osijeka). Uveden je vjeronauk kao izborni predmet, a nastava je organizirana u petodnevnom radnom tjednu.

Od 21. srpnja 1991. godine škola nosi ime znamenitog samoborskog učitelja i kulturnog radnika Milana Langa, a spomen obilježje postavljeno je za Dan državnosti i Dan škole 1995./96. godine. Autori ideje su učitelj vjeronauka Josip Prudeus i učitelj likovne kulture Romeo Magaš. Obilježje je besplatno izradio Josip Lucić.

U školskoj godini 1995./96. promijenila su se tri ravnatelja. Nakon više od 40 godina rada u mirovinu je otišla dugogodišnja ravnateljica gospođa Štefica Glavina. Ministarstvo prosvjete i športa na mjesto ravnatelja postavilo je gospodina Slavka Ćavara, prognanika iz Vukovara. I, napokon, u ožujku 1996. ravnatelj je postao dugogodišnji profesor fizike i tehničke kulture gospodin Boris Zaringer. Započinje kontinuirana modernizacija  škole, nabavlja se novi namještaj za učionice, uređuje se kabinet za tehničku kulturu i informatička učionica, kupuju se nova nastavna sredstva i pomagala za nastavu povijesti, geografije, matematike, kemije, fizike i razrednu nastavu.

1996. godine izašao je prvi broj školskog lista "Breganček" kojeg je uredio učitelj hrvatskog jezika Ervin Škacan. Vođenje novinarske grupe i uređivanje lista preuzela je učiteljica hrvatskog jezika Valentina Jordan (Mahović).

2005./06. počeo je s radom produženi boravak za 16- ero učenika od 1. do 4. razreda.

Školska godina 2007./08. započela je građevinskim radovima na proširenju školske zgrade, a radovi su trajali do početka 2008./09. školske godine i još i duže. Izgrađene su četiri učionice: za tehničku, likovnu i glazbenu kulturu te produženi boravak. Također, izgrađeni su uredi za rad pedagoginje i defektologinje. Uređena je nova knjižnica, informatička učionica, kuhinja i blagovaonica.

2013. godine škola je dobila status Međunarodne EKO-škole.

U razdoblju od 2013. do 2015. godine  OŠ Milana Langa  sudjelovala je u projektu koji  je provodila  Agencija za mobilnost i programe EU, a financirala Europska unija  unutar Programa za cjeloživotno  učenje, Potprogram  Comenius  Regio partnerstvo. To je najveći program  Europske unije na području obrazovanja. U Regio partnerstvu  sudjelovale su dvije regije: Slovenija i Hrvatska. Projekt  "Peer coaching for teachers  to create stimulating learning environment for pupils" Gradu Samoboru  odobrila je Agencija za mobilnost i programe EU.   Glavni nositelj i koordinator sa slovenske strane bio je Zavod za šolstvo, a partneri su bili Osnovna škola Martina Krpana iz Ljubljane i Skupina Primera.  Nositelj projekta s hrvatske strane bio je Grad Samobor,  a partneri  su  bili naša Škola i Hrvatsko učiteljsko  društvo Samobor. Konačni cilj projekta bio je razvoj partnerstva među učiteljima razmjenom dobrih obrazovnih iskustava.  Time je na dugoročnom  planu poboljšan odnos između učitelja i učenika te nastavljena uspješna regionalna suradnja.

U Područnoj su  školi u Noršić Selu na inicijativu učiteljice Marije Aščić započeli  2012. Dani jabuka, a 2013. Dani ljekovitog bilja. Planirani petogodišnji ciklus uspješno je realiziran, nastavljen je i šeste godine u Noršić Selu. Projekt Dan ljekovitog bilja  2019. "preseljen" je  u Zagreb zaslugom gospođe Darinke Balen i predstavljen  riječju i djelom u Zagrebačkoj županiji.

Dolaskom novoga ravnatelja Igora Matijašića 2014. godine nastavljeni su svi dotadašnji projekti, a započeti  i mnogi novi po kojima je Škola postala prepoznatljiva ne samo na lokalnoj nego i nacionalnoj razini.

Sto pedesetu godišnjicu rođenja Milana Langa i 60. godišnjicu školstva u Bregani obilježili smo velikom izložbom o povijesti školstva i raznovrsnim radionicama inspiriranima knjigom Milana Langa: Samobor, život i običaji.

Započinju novi projekti koji su već postali tradicionalni: 2017. Knedlijada i likerijada u rujnu,  2014.  Večer lampiona u prosincu, redovito sudjelovanje u Samoborskom fašniku, obilježavanje Dana kravate (2019. godine imali smo najveću školsku kravatu u Hrvatskoj), Dana borbe protiv nasilja (Dan ružičastih majica), Dana Down sindroma (Dan šarenih čarapa), Ljubičasti dan (Dan podrške osobama oboljelima od epilepsije), Dan crvenih haljina (upozorava na specifičnost moždanog udara kod žena).

Redovito organiziramo i uključujemo se u humanitarne akcije. Godine 2015.  u samoborskom Hrvatskom domu  učitelji Škole izveli su predstavu (autor ravnatelj Škole) čiji je prihod bio namijenjen za pomoć oboljeloj kolegici Branki Bašić. Uoči odlaska učenika osmih razreda u Vukovar organiziramo akciju prikupljanja pomoći u hrani i higijenskim potrepštinama za tamošnju javnu trgovinu, organiziramo pomoć za naše učenike, ali i sve kojima je pomoć potrebna.

Školska zadruga "Plemka" izuzetno je aktivna i redovito sudjeluje na državnim smotrama. Škola redovito dobiva nagrade za najljepše uređeni školski okoliš, a vrhunac je nagrada "Najljepši školski vrt" 2017. godine koju dodjeljuje Hrvatska radio televizija u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, uz potporu Ministarstva poljoprivrede, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te brojnih donatora. Zasluga je to svih djelatnika, učitelja, tehničkog osoblja i učenika.

Nastavljeno je opremanje i modernizacija Škole: nabavljeno je  digitalno zvono, uvedeni su e-dnevnici, kupljene su interaktivne, tzv. "pametne" ploče, nova stolna i prijenosna računala, uveden je bežični internet, obnovljen je namještaj, nabavljeni su garderobni ormarići za učenike, završena je klimatizacija učionica, sanirano je školsko igralište.

Sve ove aktivnosti i ulaganja dovela su do toga da je škola prepoznata kao jedna od najbolje opremljenih škola u Županiji, a i šire, pa je 2018. godine ušla među 73 izabrane škole u Republici Hrvatskoj u kojoj je započela eksperimentalna provedba kurikularne reforme "Škola za život".

2019. škola dobiva brončani status Međunarodne eko-škole.

U sve aktivnosti koje provodi Škola redovito se uključuju roditelji i svi građani Bregane i ostalih mjesta koja pripadaju školskom području. U Školi se organiziraju predavanja i kino predstave za javnost. Tako je Škola postala središte društvenog i kulturnog života Bregane, a zahvaljujući sveprisutnim društvenim mrežama informacije o Školi i događanjima u njoj nikad nisu bile brže i dostupnije.

Škola je tijekom svog postanka bila prisutna u svojoj sredini kulturnim djelovanjem oplemenjujući je, a učenici su svojim radom i zalaganjem sudjelovali u mnogim smotrama, natjecanjima znanja, sportskim natjecanjima i izrasli u čestite ljude. Možemo se pohvaliti mnogim uspješnim ljudima koji su postali kulturni djelatnici, glazbenici, profesori, književnici, a potekli su iz ove škole.

Sanja Rapljenović, prof