2015-04-08 15:50:52 Terenska nastava na Pagu Na Pagu je u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i SŠ Bartula Kašića održana stručna terenska nastava za profesore biologije u vremenu od 30. 3. do 1. 4. 2015. Iz Zagrebačke županije prisustvovale su Gordana Gorčan, prof. biologije iz OŠ Milke Trnine i Valentina Martinček, prof. biologije i kemije iz OŠ Milana Langa iz Bregane. Skup je započeo u ponedjeljak, 30. 3. 2015. oko 13 sati u palači Knežev dvor i do zadnje minute trajanja bio ispunjen sadržajima koji mogu zainteresirati i vratiti u studentske dane svakog istinskog biologa-istraživača koji cijeni učenje na terenu! Nakon pozdravne riječi domaćina, ravnateljice SŠ Bartula Kašića uslijedila su predavanja o geomorfološkim i povijesnim značajkama otoka Paga. Posebno zanimljivo i poučno predavanje imala je dr. sc. Jasminka Sremec, profesorica na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu koja nam je govorila o čimbenicima koji su doveli do današnjeg izgleda Paga. Zanimljiva je činjenica da današnji izgled Pagu s njegove velebitske strane daju vapnenačke stijene kredne starosti nastale prije 60 milijuna godina u sredozemnom Tethys moru! Profesorica je također govorila o postanku i životu pradavnog jezera na Pagu. Po završetku predavanja posjetili smo Muzej Bartula Kašića, autora prve hrvatske gramatike, Muzej paške čipke i etnografsku zbirku grada Paga. Sljedećeg dana, 31. 3. 2015. posjetili smo Ornitološki rezervat Velo blato koji je uz Malo blato i Kolansko blato jedan od tri slatkovodna zaštićena močvarna područja otoka Paga. Bogatstvo ornitofaune predstavio nam je dr. sc. Gordan Lukač, ornitolog zaposlen u PP Paklenica. Na ovom je zaštićenom području registrirano preko 160 vrsta ptica, što gnjezdarica, stanarica ili preletnica. Nama su se odlučile pokazati crne liske, patke kržulje, mali vranci, veliki labudi, mala čapljica, čaplja danguba, siva čaplja ali i kukmaste ševe, lastavice, pupavci i drugi prelijepi pernati stanovnici rezervata. Pod stručnim vodstvom upoznali smo i specifičnu i oskudnu pašku floru u kojoj značajno mjesto zauzimaju smilje, ljekovita kadulja, bodljikava mlječika, čapljez, tetivika, divlja šparoga itd. Potom smo autobusom doputovali do Solane Pag gdje smo ukratko upoznati s procesom dobivanja soli iz morske vode kroz povijest, ali i danas. Na žalost, o suvremenom procesu proizvodnje soli mogli smo samo slušati, ali ne i vidjeti zbog uobičajenog godišnjeg remonta u pogonima Solane. U današnjoj solani, sol se proizvodi četverostupanjskim isparavanjem u vakuum isparivaču. Prilikom proizvodnje soli važnu ulogu u nastanku „salamure“ ima i čuvena paška bura čiju smo snagu nerijetko osjećali na svojoj koži. Zahvaljujući našoj ljubaznoj domaćici Vesni Fabijanić, posjetili smo suvremenu Siranu Pag izgrađenu 2008. godine. To je jedna od četiri velike sirane u kojima se uz 600 manjih obiteljskih sirana prerađuje mlijeko čuvenih paški ovaca u još čuveniji paški sir koji uživa status zaštićenog dobra. Siranu smo obišli uz stručno vodstvo i uvažavanje visokih higijenskih standarda! Vidjeli smo pogone u kojima se prikuplja i pasterizira mlijeko, obavlja sirenje mlijeka, odvaja skuta (albuminski od kazeinskog dijela mlijeka), oblikuje sir u kalupima,salamuri i zori mladi sir. Za pripremu čuvenog paškog sira potrebno je oko sedam litara punomasnog mlijeka Paške pramenke, a svaka od njih u vrijeme laktacije prilikom jedne mužnje može dati oko sedam decilitara mlijeka koje je potrebo ručno izmusti. Nije niti čudo što paški sir na tržištu postiže cijenu od nekoliko stotina kuna za kilogram! U drugom dijelu dana autobusom smo krenuli prema Lunu i Novalji. Lun je mjesto poznato po stoljetnim divljim maslinama. Ljubazni domaćin, maslinar, gospodin Badurina imao je zanimljivu priču gotovo o svakoj maslini pored koje smo stali. Tako nam je pokazao maslinu koja je stara 1600 godina, ali i drugu, za koju se smatra da je stara oko 2100 godina! I opet je u nastanku maslina važnu ulogu imala paška ovca koja je brsteći okolno bilje omogućila da se divlja maslina izdigne iz siromašnog paškog tla. Tako ojačale divlje masline, naši su preci cijepili najčešće plemkama oblice i time postigli bolji urod i kakvoću ploda od kojeg su dobivali to hranjivo i ljekovito tekuće zlato- maslinovo ulje. Prepuni dojmova iz Luna, uputili smo se prema Novalji i čuvenoj plaži Zrče. Zadnji dan našeg učenja na terenu, posjetili smo dvije izložbe u gradu Pagu i to Solinarstvo na Pagu i Pradavno paško jezero. Potom smo krenuli na panoramsku vožnju brodom s ciljem upoznavanja paškog fenomena, plaže Crnika gdje se u obalnom šljunku vide crni komadi ugljena. Tu je prije 16.4-18.8 milijuna godina bilo kopno na kojemu je postojalo jezero. Zatrpavanjem jezera nastala je močvara s bujnom vegetacijom a njezinim zatrpavanjem od ostataka vodenih čempresa nastale su naslage ugljena koji se iskorištavao u doba Austro-ugarske monarhije ali i do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Povratkom s mora, naše trodnevno druženje i učenje je završilo zajedničkom fotografijom nakon čega smo se uputili prema svojim domovima! Ukratko, Pag je otok kamena, bure, soli, maslina, paških ovaca i čipke na kojega od sada gledam potpuno drugim pogledom zahvaljujući učenju kroz druženje u prirodi ! Valentina Martinček, prof.
|
Osnovna škola Milana Langa Bregana |